Last Minute rent a car, dio skupine Viator, organizira projekt predstavljanja i intervjua s utjecajnim osobama iz područja modernog poslovanja u našoj regiji. Naš je cilj promovirati pozitivnu, kreativnu poslovnu praksu s naglaskom na ekološku održivost i očuvanje okoliša.

Kao prvo izdanje ovog serijala, čast nam je predstaviti našeg prvog sugovornika: gđa. Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“.

Slapovi Krke i šire područje nacionalnog parka predstavljaju jedan od najpoznatijih simbola Hrvatske na svjetskoj razini te se ističu ne samo po prirodnoj ljepoti, već i po načinu upravljanja tim dragocjenim resursima.

1. Često slušamo o fenomenu "overtourism", tj. o neodrživom turizmu do kojeg dovodi preveliki broj posjetitelja na nekoj destinaciji. Kako u tom pogledu, s obzirom na broj posjetitelja, trendove i kapacitete, stoji NP „Krka“?

Za razliku od mnogih svjetskih destinacija koje se suočavaju s problemom „overtourisma“, odnosno neodrživog opsega turizma izazvanog prevelikim brojem posjetitelja, Nacionalni park „Krka“ aktivno upravlja posjećivanjem u skladu s načelima održivosti.
NP „Krka“ dobar je primjer suprotnog trenda – održiva turizma koji se temelji na dugoročnom planiranju, ravnoteži između očuvanja prirode i zadovoljstva posjetitelja i uključivanju lokalne zajednice.

2. Koji su neki praktični načini kojima to ostvarujete?

Umjesto koncentracije posjetitelja na jednom lokalitetu, ponajprije na Skradinskom buku, Park potiče njihovu prostornu i vremensku disperziju promoviranjem manje poznatih, ali jednako vrijednih područja, poput gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke.

Raznovrsni projekti, kao što je na primjer „Nepoznata Krka – skrivena blaga srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke“, doprinose ravnomjernijem raspoređivanju posjetitelja tijekom godine i smanjenju pritiska na najpopularnije lokalitete.

Ograničenje broja posjetitelja i kupanja na Skradinskom buku također su konkretne mjere kojima se upravlja posjećivanjem u svrhu očuvanja prirodne baštine. Istovremeno, Park nastoji očuvati dobar odnos s lokalnim stanovništvom i poslovnim subjektima, svjestan važnosti njihove uloge u razvoju održiva turizma.

Važno je istaknuti da je Nacionalni park „Krka“ dobio zlatni „Green Destinations“ certifikat, međunarodno priznanje koje se dodjeljuje destinacijama koje vode održivu turističku politiku. Dobivanje toga certifikata potvrđuje da Park, uz to što odgovorno upravlja posjećivanjem, kontinuirano radi na očuvanju okoliša, edukaciji posjetitelja i smanjenju ekološkog otiska, uključujući napredak u gospodarenju otpadom i korištenju obnovljivih izvora energije.

NP „Krka“ ističe se kao pozitivan primjer jer uspješno usklađuje turizam, zaštitu prirode i interese zajednice, čime potvrđuje predanost održivu razvoju i međunarodnim standardima u upravljanju destinacijom.

3. Slapovi Krke jedna su od omiljenih destinacija i domaćih i stranih gostiju, pa turisti često osim izleta traže i smještaj u bližoj okolici. Surađuje li NP „Krka“ s lokalnim vlastima u osiguravanju održive i ekološke gradnje novih kapaciteta u neposrednoj blizini Parka?

Sinergija u razvojnim projektima i očuvanju zajedničkog okoliša ključna je za napredak ne samo područja uz Park, nego i cijele Šibensko-kninske županije. Upravo stoga njegujemo aktivnu i kontinuiranu suradnju s jedinicama lokalne samouprave na čijem se području NP „Krka“ nalazi.

U skladu s načelima održiva upravljanja, podržavamo inicijativu održivosti smještajnih kapaciteta na širem području Parka, bila to prilagodba postojećih objekata ili gradnja novih. Primjerima dobre prakse nastojimo nadahnuti i lokalnu zajednicu.

Usmjeravanje aktivnosti prema zajedničkom cilju održivosti jedini je put u zaštiti prirode i očuvanju okoliša.

Kroz tradicionalne panele i organizirane „Susrete“ s lokalnim stanovništvom i edukativne radionice jača komunikacija s lokalnom zajednicom i potiče se razmjena ideja, što je važno za razvoj ovoga prostora u budućnosti. Važna je i zajednička briga o infrastrukturi u blizini Parka. Riječ je, primjerice, o obnovi putova koje su nekada koristili lokalni stanovnici za odlazak do svojih polja i izvora vode, a koji su danas pješačke staze prepune posjetitelja. Takvi sadržaji doprinose turističkoj i gospodarskoj revitalizaciji ruralnih područja.

4. Kakve sve aktivnosti sponzorira ili podržava NP Krka u svojoj okolici?

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ infrastrukturnim ulaganjima, poput uređenja Eko kampusa „Krka“ u Puljanima, izravno potiče gospodarski razvoj okolnog područja i otvara prostor za dodatne obrazovne, turističke i kulturne sadržaje od kojih lokalna zajednica ima dugoročne koristi.

Posebno je značajno to što su gotovo svi djelatnici Parka rođeni upravo na ovom području, što znači da su za Krku, osim profesionalno, vezani i na osobnoj razini. Osim toga, Park podržava brojne lokalne projekte, od sportskih i kulturnih aktivnosti, preko javnih natječaja za udruge, pa sve do sufinanciranja hitne medicinske pomoći i suradnje s vatrogasnim službama.

Sve to doprinosi stvaranju zajedničke svijesti o važnosti očuvanja rijeke Krke i poboljšanju životnih prilika u njezinoj neposrednoj blizini.

5. Koliku autonomiju u radu ima vaša javna ustanova u odnosu na Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije?

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ ima određenu razinu autonomije u svakodnevnom radu i upravljanju Parkom, no djelujemo unutar zakonskog okvira koji propisuje Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i ostalih pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Ministarstvo je naš ključni partner u ostvarivanju zajedničkog cilja – zaštite prirode i osiguranju održiva razvoja za buduće generacije.

Suradnja je kontinuirana i obostrana, bilo da se radi o usklađivanju planova upravljanja, provedbi strateških projekata, nadzoru zakonitosti rada ili unapređenju politika zaštite okoliša. Uz to, nacionalni parkovi i parkovi prirode u Hrvatskoj redovito međusobno razmjenjuju iskustva i primjere dobre prakse jer su svi suočeni sa sličnim izazovima, a svima nam je u interesu očuvati iznimne prirodne vrijednosti kojima upravljamo.
Naš je zadatak provoditi konkretne mjere na terenu, dok Ministarstvo postavlja strateški okvir i pruža potporu. U tom smislu, riječ je o partnerskom odnosu temeljenom na povjerenju, stručnosti i zajedničkoj odgovornosti prema prostoru koji štitimo.

6. Kako su klimatske promjene utjecale na područje NP „Krka“? Što se sve može poduzeti kako bi se one ublažile?

Klimatske promjene već imaju mjerljiv utjecaj na Nacionalni park „Krka“, a u budućnosti se očekuju i dodatni izazovi. Zabilježeni su porast temperature zraka i smanjenje godišnje količine oborina, što izravno utječe na vodeni ekosustav rijeke Krke. Duža sušna razdoblja, smanjeni protok vode i rast temperature vode mogu ugroziti procese taloženja sedre, koji su ključni za formiranje slapova, i opstanak brojnih osjetljivih biljnih i životinjskih zajednica.

Osim toga, klimatske promjene potiču širenje invazivnih vrsta, što dodatno ugrožava autohtone vrste koje žive u uskom rasponu ekoloških uvjeta.

Unatoč tim izazovima, moguće je poduzeti niz mjera za ublažavanje učinaka klimatskih promjena. Nacionalni park „Krka“ već je učinio konkretne korake: provodi istraživanja i analize hidroloških promjena, postavlja automatske meteorološke postaje za praćenje klimatskih pokazatelja i aktivno sudjeluje u europskim inicijativama poput sadnje tri milijarde stabala do 2030. godine.

Uz to, kroz inicijative kao što su, na primjer, Green Eye Festival, Park ulaže i u edukaciju javnosti – posebno mladih – o važnosti ekološke i klimatske pismenosti. Takve aktivnosti pomažu u stvaranju šireg društvenog angažmana i potiču zajednicu na održive prakse.

Sve te mjere – od znanstvenog praćenja i upravljanja resursima do edukacije i konkretnih akcija poput sadnje stabala – potrebne su da bi se smanjili negativni učinci klimatskih promjena te kako bi se dugoročno očuvala prirodna i kulturna baština Nacionalnog parka „Krka“.

7. Kakva je posjećenost NP „Krka“ izvan glavne turističke sezone? Poduzimate li kakve aktivnosti da bi se izvan sezone ona povećala?

Nacionalni park „Krka“ otvoren je tijekom cijele godine. Posjećenost izvan glavne turističke sezone kontinuirano raste, što je rezultat dugogodišnjega promišljena i održiva upravljanja.

Raduje nas što se pritisak u ljetnim mjesecima, posebno u srpnju i kolovozu, smanjuje i što se sve veći broj gostiju odlučuje Park posjetiti u proljeće i jesen, pa i zimi. K tomu, posjetitelji sve češće otkrivaju Krku i izvan najpoznatijih lokaliteta, npr. Skradinskog buka, čime se postiže prostorna disperzija posjećivanja. To doprinosi očuvanju osjetljivih područja i istovremeno posjetiteljima omogućuje autentičnije i intimnije iskustvo prirode.

Kako bismo dodatno potaknuli posjećivanje izvan sezone, provodimo niz aktivnosti. Ponudili smo niže cijene ulaznica za poslijepodnevne sate i za lokalitete srednjeg i gornjeg toka Krke. Uveli smo besplatni autobusni prijevoz. Redovito otvaramo nove sadržaje: uređene su pješačke i biciklističke staze i vidikovci, postavljene su edukativne ploče, a posebno je značajan razvoj prethodno spomenutog Eko kampusa „Krka“ u Puljanima. S 47 km pješačkih staza i 388 km biciklističkih ruta, Krka postaje rekreativna zona i za lokalno stanovništvo, što dodatno doprinosi posjećenosti tijekom cijele godine.

Zahvaljujući svim tim sadržajima i aktivnostima, uz to što u sezoni rasterećujemo osjetljive dijelove Parka, podižemo kvalitetu doživljaja kod naših posjetitelja i potičemo održivi razvoj turizma tijekom cijele godine.
-----
Bilo nam je veliko zadovoljstvo intervjuirati gđu. Slavicu te želimo njoj i osoblju NP Krka puno uspjeha u budućim pothvatima!